Sve veći interes za privatno poduzetništvo u KS, raste broj prijava za poticaje

Kanton Sarajevo ove godine izdvaja 7,9 miliona KM za podršku razvoja male privrede. Riječ je o osam različitih programa usmjerenih na žene, tehnološku modernizaciju, startup-e, nova ulaganja, kreditiranje itd. Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović kaže da broj zainteresiranih za pokretanje i razvoj vlastitog biznisa raste iz godine u godinu. Dok se prije pet godina između 250 i 350 osoba prijavljivalo na poticaje, Ministarstvo je prošle godine zaprimilo 1.1000 prijava, navodi u intervjuu za Oslobodjenje.ba ministar privrede KS Zlatko Mijatović.   

U budžetu KS je ove godine predviđeno 7,9 miliona KM za različite poticaje. Kome su namijenjeni i kako ih najbolje iskoristiti?

- Imamo ukupno osam različitih programa, isti broj kao i prošle godine, koji se pokazao adekvatnim i donio pozitivne rezultate. Imamo široku paletu programa, od refundacije sredstava za tehnološku modernizaciju, digitalizaciju i uvođenje standarda kvaliteta, do poticaja za nove investicije s ciljem povećanja produktivnosti i konkurentnosti. Također, tu su subvencioniranje kamatnih stopa preko izabranih banaka, refundacija troškova za žene poduzetnice, podrška novoosnovanim subjektima, kao i prostor za inkubaciju startupova na Mašinskom fakultetu, što je prvi takav inkubator u KS.

Koji su uslovi koje osobe i kompanije koje se prijave trebaju zadovoljiti?

- Trebaju biti registrovani u KS. Drugi uslovi variraju od programa do programa, što zavisi od djelatnosti koje su također specifične za svaki program. Naše mikroekonomske i makroekonomske analize svake godine nam pokazuju koji su trendovi u privrednom spektru i koje privredne grane trebamo poticati. Veliki je broj zainteresovanih. Prošle godine smo imali više od 1.100 prijavljenih kandidata, a ako uzmemo u obzir period od prije pet godina, taj broj bio je između 250 i 350.

Ljudi su sve više zainteresovani da, umjesto rada za druge, pokrenu vlastiti biznis. Šta je razlog porasta broja zainteresovanih za pokretanje vlastitog biznisa?

- Mislim da se svijest ljudi razvila na način da prepoznaju pozitivne strane poduzetništva. Prije svega, naše tržište nudi fleksibilnost i slobodu djelovanja za poduzetnike koji su dobro informisani, posjeduju adekvatne kompetencije i imaju dobre poslovne ideje. Dođu do logičnog zaključka, zašto bi radili za nekog drugog ako isti ili puno bolji efekat mogu stvoriti za sebe. Ministarstva privrede, ovo i druga ministarstva, prepoznaju taj trend godinama unazad. Poticaji daju određenu vrstu podrške u smislu refundacije, poticaja za nova ulaganja i investiranja, te stvaranja novog poslovnog ambijenta. Nešto što smo vidjeli da nedostaje jeste institucionalna podrška za novoosnovane biznise, odnosno startupe. I tu smo prije dvije godine osnovali inkubator na Mašinskom fakultetu, gdje smo pružili priliku tehnološki usmjerenim startupima da koriste 25 kancelarija opremljenih sredstvima za rad, uz finansijsku podršku od 30.000 KM. Uz to, imaju mentorstvo i obuku od ljudi koji rade u Centru za napredne tehnologije.
 

Kojim je to vještinama neophodno ovladati za poduzetničke vode?

- Često imamo situaciju da sarađujemo s mladim ljudima koji imaju elan, inovativne i kreativne ideje, ali im nedostaje poznavanje porezne i pravne infrastrukture, kao i marketinga, koji su osnova za svako poslovanje. Fokusiramo se na to da im damo osnovne informacije i upoznamo ih s krucijalnim stvarima za poslovanje kako bi mogli napredovati.

Na osnovu čega ste donijeli odluku da raspodijelite 7,9 miliona KM za ove programe? Šta je vaša znanstvena baza za raspodjelu?

- Zakonska baza je Zakon o poticaju razvoja male privrede, kojim je određeno koji je minimalni, a koji maksimalni iznos koji se iz budžeta mora svake godine izdvojiti. Ja bih bio zadovoljniji da je iznos još veći. Naša analitička istraživanja pokazuju da je interesovanje veliko, da je potencijal velik, da nam raste broj poslovnih subjekata iz godine u godinu te da se kod nas, u Ministarstvu privrede, svake godine povećava broj zainteresovanih poslovnih subjekata. Mi s privrednom zajednicom imamo savršenu saradnju, kontaktiramo ih i tražimo povratne informacije da vidimo kako možemo programe usavršiti i približiti stavove.

Za većinu poticaja potrebno je zapošljavati što više ljudi da biste dobili više bodova i ostvarili pravo na poticaj. Za nekoga ko tek počinje to je prilično teško. Je li to malo diskriminirajuće prema početnicima u biznisu?

- Riječ je o dva različita pogleda na stvari. Moj lični stav je da trebamo dijelom podržavati ljude koji počinju i tek kreću u biznis, ali veći dio trebamo odvojiti za ljude koji već djeluju, imaju zaposlenike i prihode, te se bave proizvođačkom i tehnološkom djelatnošću koja ima najveći potencijal i gdje nam je najveći izvozni potencijal u KS. Zato stavljamo naglasak na te stvari. Ipak, ako ste nezaposleni, Zavod svake godine izdvaja sredstva za startupe namijenjena osobama koje su nezaposlene, a žele pokrenuti biznis.

Govoreći o zakonu koji reguliše poticaje za privredu, Vlada predlaže njegove izmjene. Šta one donose?

- Izmjene su prošle nacrt na Skupštini KS. Sada čekamo narednu sjednicu i nadam se da će na njoj biti prijedlog izmjena i dopuna. Radi se o manje-više tehničkim detaljima, ali ima jedna stavka koja je jako bitna za nas i daje nam u Ministarstvu privrede fleksibilnost u kreiranju novih programa. Mi smo sada manje-više vezani za programe koje smo radili prema taksativno navedenim stavkama u Zakonu o poticaju razvoja male privrede. Tu se navodi smanjenje nezaposlenosti, povećanje produktivnosti itd. Sada uvodimo jednu generalnu odredbu koja nam daje fleksibilnost za druge mjere koje Vlada smatra neophodnim u datim trenucima. Korona nam je pokazala da vanredne situacije mogu doći iznenada, a dok se određeni propisi izmijene, može potrajati implementacija određenih mjera. Na ovaj način želimo dati sebi slobodu i kreativnost kako bismo mogli kreirati mjere koje su neophodne u datom trenutku.

Kažete i sami da je situacija za startupe najnepovoljnija. Paradoksalno, imamo potpuno različita pravila u FBiH i RS-u. U Republici Srpskoj postoji nešto što se zove status samostalnog poduzetnika, gdje osobe koje nisu u obavezi plaćati PDV plaćaju mali porez na dobit (porez po odbitku/paušal). U FBiH je taj procenat 10 posto, kao kod velikih kompanija. Mislite li da bi i u ovom dijelu države trebalo ići u pravcu olakšavanja novim biznisima, barem u prvim godinama poslovanja?

- Apsolutno mislim da treba ići u tom pravcu, u pravcu relaksiranja tih uslova i davanja dodatnog motiva ljudima koji se odluče za takav korak i rizik, iako mi našim mjerama i u FBiH i u KS želimo ublažiti taj rizik. Ipak je u prvim godinama i mjesecima izazovno za naše poslovne subjekte koji krenu u taj poduhvat i smatram da je to potrebno relaksirati, odnosno uskladiti s entitetom Republika Srpska kroz primjenu sličnih pravila.

Mislite li da je klasifikacija zanimanja koju danas imamo ažurirana? Pojedina zanimanja uopće nisu prepoznata, kao npr. zanimanja psihologa i psihoterapeuta?

- Naravno. Mislim da treba modelirati te stavke. Riječ je o klasifikaciji KD2010. Mnogo toga se promijenilo na tržištu rada i u našim životima od njenog usvajanja. Mislim da je krajnje vrijeme da se te stvari usklade. To su određene stvari koje i nas limitiraju jer se i mi u Ministarstvu privrede, kada pravimo programe, vežemo za tu klasifikaciju, a u njoj je brojne stvari nelogične. Smatram da je krajnje vrijeme da se ozbiljnije pristupi rješavanju tog izazova.