Privrednici iz BiH zabrinuti zbog posljedica uvrštavanja zemlje na sivu listu Moneyvala

Stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala, tijela Vijeća Evrope koje kontroliše pranje novca je potvrđeno, jer BiH nije ispunila uslove da izbjegne taj korak. Nije usvojen državni zakon koji reguliše upravljanje imovinom proisteklom iz krivičnog djela, a u FBiH nije formiran registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Za našu zemlju to donosi imidž finansijski nesigurnog terena, što će stranim investitorima upaliti crveni alarm, a domaćim privrednicima i građanima otežati i usporiti transakcije sa inostranstvom.

Konačna odluka u petakGuvernerka CBBIH o sivoj listi Moneyvala: Kažnjavanje finansijskog sektora zbog politike

Ovim povodom, razgovarali smo s Ernadom Grahićem, članom Udruženja poslodavaca FBiH i finansijskim direktorom Omega Group, te predsjednikom Udruženja banaka BiH Edisom Ražanicom.  

Kontrole uvoza, izvoza i transakcija

Grahić navodi da privrednici najviše strahuju od sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanih troškova poslovanja privrednih subjekata, dodatnih provjera pri međunarodnim plaćanjima i uvozu, odnosno izvozu. 

-Posebno zabrinjava činjenica da posljedice ove odluke neće osjetiti samo institucije, već i građani, dijaspora, izvoznici i kompanije koje svakodnevno posluju sa inostranstvom. Svako dalje odlaganje reformi povećava ekonomsku cijenu koju će društvo u cjelini morati platiti. Dalji negativni efekti mogli bi se osjetiti i kroz povećanu kontrolu robe koja se izvozi iz i uvozi u Bosnu i Hercegovinu, kao i kroz veće poteškoće u dobijanju stranih kredita i međunarodne finansijske pomoći, navodi Grahić.

Crveni alarm za investitore

Poseban udarac za ekonomiju u BiH bio bi utjecaj na investicije, vjeruje Grahić.

-Investitori koji odlučuju gdje će usmjeriti svoj kapital uzimaju u obzir brojne faktore, uključujući i to da li se zemlja nalazi na sivoj listi Moneyvala. U tom kontekstu, za zemlju koja stalno traži dodatne strane investicije, povratak na sivu listu predstavlja veliki korak unazad. Osim toga, institucije koje žele posuditi novac na međunarodnim finansijskim tržištima, izvjesno je da bi se suočile s višim kamatnim stopama, što bi imalo direktan utjecaj na ukupnu finansijsku stabilnost zemlje, stav je Udruženja poslodavaca FBiH. 

Iz Udruženja banaka BiH navode da investiranje u BiH neće stati, ali da bi siva lista mogla učiniti zemlju manje privlačnom i povećati zahtjeve za dodatnim provjerama: 

- Uvrštavanje na sivu listu može kod određenog broja investitora dovesti do dodatnog opreza i detaljnijih procedura procjene prije donošenja konačne odluke o ulaganju, navodi predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica. 

Slično, siva lista neće zaustaviti poslovanje, ali će ga znatno usložniti: 

- Prije svega, može doći do primjene dodatnih standarda i provjera kod međunarodnih finansijskih transakcija. To u praksi može značiti sporije procesuiranje pojedinih transakcija, češće zahtjeve za dodatnom dokumentacijom i veće administrativno opterećenje za sve učesnike u procesu, od banaka do privrednih subjekata. Takve okolnosti nece zaustaviti poslovanje, ali ga mogu učiniti složenijim, skupljim i manje efikasnim nego što je to slučaj u zemljama koje nemaju takav status, navodi Ražanica. 

O posljedicama stavljanja BiH na sivu listu ranije je za Oslobodjenje.ba govorila i guvernerka CBBiH Jasmina Selimović, navodeći da će najviše ispaštati finansijski sektor, uprkos činjenici da je razlog  politička nespremnost i nedostatak zakonskih rješenja. Na stranici Oslobodjenje.ba možete pogledati i ranije objavljen Biznis intervju s direktorom Agencije za bankarstvo FBiH na ovu temu.