VIDEO

Prerađeni otpad i porez na CO2: Dvije velike prilike koje BiH još propušta

Aida Hadžimusić Duratović |

Prerađeni otpad, kao ekološka alternativa uglju, mogao bi biti značajna ekonomska i ekološka prilika za BiH. Taj se energent odavno koristi u proizvodnji cementa u Kaknju. Ipak, potencijal na nivou BiH nije dovoljno iskorišten

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Pojam otpad obično asocira na zagađenje. Međutim, radnici u krugu Heidelberg Materials Cement BiH, postrojenju poznatom kao kakanjska cementara, golim šakama zahvaćaju prerađeni otpad, pojašnjavajući novinarima da je riječ o ekološki prihvatljivom rješenju i alternativi uglju - poznatom kao zagađivač okoliša.

Ta kompanija je prošle godine osigurala 10% potrebne toplinske energije iz SRF goriva (Solid Recovered Fuel), odnosno prerađenog otpada, te automobilskih guma iz otpada. 

Nastavak vijesti ispod oglasa

Na naše pitanje zašto su gume ekološki prihvatljivo rješenje, u Heidelberg Materials Cement BiH navode da njihovo izgaranje na temperaturi blizu 1500 stepeni ne prijeti okolišu kao na manjim temperaturama. Kada je riječ o otpadu, navode da se on nabavlja kroz strogo kontrolisan režim, te da prolazi laboratorijske provjere. Do 2030. planiraju znatno povećati udjel alternativnih i ekološki prihvatljivih rješenja: 

- Cilj nam je da ove godine imamo 18 posto, a taj procenat će se povećavati do 2030, kada nam je cilj 30 posto, navodi menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša Almir Bajtarević.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Prilika koju BiH propušta

Kompanija Heidelberg Materials Cement BiH uvozi prerađeni otpad od tri kompanije iz Italije, te jedne kompanije iz Hrvatske. U BiH ne postoji sistem prerade otpada u ekološki prihvatljiv otpad, odnosno gorivo. Stoga su kompanije poput ove prinuđene na uvoz. 

Nadalje, u EU je od početka 2026. na snazi CBAM mehanizam koji podrazumijeva porez na emisije CO2. U Bosni i Hercegovini takav mehanizam ne postoji, ali kompanije koje izvoze u EU moraju plaćati porez Briselu. 

Nastavak vijesti ispod oglasa

U Heidelberg Materials Cement BiH navode da Bosna i Hercegovina na taj način gubi novac: 

- Nažalost, taj novac ide u EU. BiH nema ETS mehanizam za trgovanje zelenim certifikatima, odnosno certifikatima CO2. Bilo je govora da ćemo to uvesti, ali naše zakonodavstvo je veoma sporo. Vijeće ministara nije uradilo ništa. Svi izvoznici u EU plaćaju naknade za CO2 emisije, a taj novac ide u EU. Najbolje bi bilo da taj novac ostaje ovdje, kaže Bajtarević. 

Nastavak vijesti ispod oglasa

Vlasti u BiH su prije četiri godine obećavale pripremu sistema za naplatu i trgovanje emisijama CO2. Takve najave stizale su iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Danas smo, ipak, daleko od tog mehanizma, a privrednici se sa prekograničnim taksama itekako suočavaju. 

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!