Najavljen megaprojekat solarnih i vjetroelektrana vrijedan oko 1,2 milijarde eura

Na ovogodišnjem Ekonomskom forumu Bosne i Hercegovine, ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija najavio je megaprojekat koji spada u jednu od najvećih stranih investicija u zelenu energiju. Kako je najavio u okviru svoje prezentacije o energetskim potencijalima i obnovljivim izvorima energije, na području Bosansko-podrinjskog kantona sprema se izgradnja četiri solarne i jedne vjetroelektrane, ukupne vrijednosti oko 1,2 milijarde eura. 

Prema Lagumdžijinim riječima, ovih pet projekata imat će dva do tri puta veći kapacitet od svega što je do sada instalirano. U svom izlaganju spomenuo je i Južnu interkonekciju, navodeći da su oba ova projekta teška oko 2,5 milijarde eura stranih investicija.

Kako je kazao, iza ovog projekta u BPK stajat će kompanija BEH. Uvidom u registar poslovnih subjekata, radi se o kompaniji Balkan Energy Holdings registrovanoj u Goraždu. Kao osnivači navode se pravna lica LTL TIM d.o.o. Sarajevo i PONTEVISUM LLP („PVP“) iz Londona.

Ekonomski forum Bosne i Hercegovine jedan je od najznačajnijih događaja iz oblasti ekonomije i javnih politika u državi, koji organizuje Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Tema ovogodišnjeg foruma, koji je okupio domaće i međunarodne stručnjake, jeste „Energetska tranzicija kao generator rasta i održivog razvoja-putevi za BiH“.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković istakao je da interes stranih investitora za obnovljive izvore energije potvrđuje razvojni potencijal zemlje i mogućnost jačanja strateških partnerstava. Ukazao je i na značaj Južne interkonekcije, kao i razvoja solarnih kapaciteta i energetskih projekata na granici sa Srbijom, naglašavajući da će se o tim pitanjima intenzivno razgovarati u narednom periodu.

Cilj projekta Južna interkonekcija jeste diversifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje energetske sigurnosti Federacije BiH. Dok vlasti ovaj projekat predstavljaju kao ključni iskorak ka diverzifikaciji snadbijevanja gasom, stručnjaci upozoravaju na niz rizika od mogućeg monopola privatnog investitora i rasta cijena energije, do nedovoljne isplativosti planiranih gasnih elektrana i zanemarivanja domaćih energetskih resursa. 

Kako smo ranije pisali, prvobitno je bilo planirano da projekat Južne interkonekcije vodi domaća kompanija BH-Gas, ali pod pritiskom američke administracije došlo je do izmjena zakona i projekat će voditi američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Na forumu se obratio i rezidentni predstavnik UNDP u BiH Renaud Meyer navodeći da zelena tranzicija nije samo tehničko, nego i političko pitanje koje zahtijeva jasnu viziju i koordinaciju na svim nivoima vlasti. Napomenuo je da će pojedine regije biti značajno pogođene procesom dekarbonizacije i smanjenjem korištenja uglja, dok će firme morati prilagoditi poslovanje kako bi zadržale pristup evropskom tržištu.

Kako smo ranije pisali, Bosna i Hercegovina se suočava sa rastućim izazovima u 
elektroenergetskom sektoru, a upozorenja stručnjaka ukazuju da bi problem nedostatka električne energije mogao postati sve izraženiji u narednom periodu. Prema ocjeni energetskog stručnjaka i inžinjera elektrotehnike Almira Muhamedbegovića, ključni uzrok leži u dugogodišnjem oslanjanju na zastarjele termoenergetske kapacitete, uz istovremeni izostanak ozbiljnih investicija u nove izvore energije, ali i snažni otpor konceptu građanske energije od strane vlasti i elektroprivrednih preduzeća.

Kriza u energetskom sektoruZastarjele termoelektrane guraju Bosnu i Hercegovinu u energetsku krizu

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni potvrđuju negativne trendove. Tokom prošle godine Bosna i Hercegovina uvezla je električnu energiju u vrijednosti od približno 629 miliona KM, što predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na godinu ranije. Ovakav nagli porast, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH, ukazuje na izražen energetski disbalans, uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetom za stabilno snabdijevanje.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore u prva tri mjeseca ove godine uvezli smo električnu energiju u vrijednosti od 124,7 miliona KM i to iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. U istom periodu, izvezeno je električne energije od oko 180 miliona KM, najviše prema Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. 
Iako je istovremeno zabilježen i rast izvoza električne energije, kojeg najvećim dijelom vrši privatna kompanija ETF koja je vlasnik TE Stanari, povećani uvoz jasno ukazuje na sve veću zavisnost od regionalnog tržišta. Izvoz struje iz BiH dodatno je, navodi Muhamedbegović, otežan od 1.1.2026. od kada se struja prema zemljama EU oporezuje taksama na CO2 putem CBAM mehanizma.