Izvjesno stavljanje BiH na sivu listu MONEYVAL-a, moglo bi ugroziti pristupanje SEPA-i

Delegacija Bosne i Hercegovine dostavila je prošle sedmice FATF-u dokumentaciju o mjerama koje je provela u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma. To međunarodno tijelo sa sjedištem u Finskoj postavlja globalne standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ono bi, prema riječima direktora Agencije za bankarstvo FBiH, sredinom juna trebalo objaviti očekivanu odluku o stavljanju BiH na sivu listu Moneyval-a, tijela Vijeća Evrope koje nadzire provedbu mjera. BiH do prošle sedmice nije ispunila dio ključnih uslova - Vijeće ministara nije usvojilo zakon kojim se reguliše upravljanje nezakonito stečenom imovinom, a u FBiH nije usvojen registar stvarnih vlasnika pravnih lica.

Stavljanje na sivu listu "nije kraj svijeta", kaže Mahmuzić u prvom izdanju Biznis intervjua Oslobođenja, ali ipak bi moglo ugroziti pristupanje jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA). Uplate unutar SEPA-e su brže, jeftinije i jednostavnije. Provizije izvan SEPA-e su skuplje, te građani i privreda u BiH gube milione maraka na međunarodnim transakcijama.

- Nije dobro da smo na sivoj listi zbog reputacije zemlje, kreditnog rejtinga zemlje, poruke stranim investitorima. Siva lista nije dobra, ali nije katastrofalna. Mogla bi ugroziti SEPA-u, jer SEPA prije svega znači brzinu transakcija. Trend je da se bankovne transakcije prave na razini razmjene informacija, a mi još uvijek to nemamo, kaže Mahmuzić.

Mahmuzić ističe da, bez ozbzira na odluku FATF-a, Bosna i Hercegovina mora ispuniti set uslova za pristup SEPA-i. 

- Posao koordinira Centralna banka BiH i uključeno je više institucija, uključene su dvije entitetske agencije, entitetska ministarstva finansija. Proces je dijelom tehnički, a dijelom politički i tiče se usvajanja određenih zakona koji tretiraju platni promet. Republika Srpska je odradila veći dio posla, ako ne i sve. U Federaciji je ostalo da se usvoji set zakona izmijena platnog prometa, pojašnjava naš sagovornik.

Mahmuzić ističe da građani i korisnici kredita neće osjetiti stavljanje na sivu listu i da neće doći do povećanja kamata. Pojasnio je da način i vrijeme skidanja sa sive liste zavisi isključivo od BiH i političke volje. 

- Traje onoliko koliko bude potrebno da ispunimo ono što nam je dato. Može trajati i dva mjeseca ako smo mi sposobni da to uradimo. Nas će Moneyval staviti na sivu listu i mi prelazimo u nadležnost FATF-a. Oni će nama dati akcioni plan s uvjetima i to će biti do nas. Prošli put kad smo bili na sivoj listi, 2015. godine, proces je trajao dvije-tri godine. Društvo i zahtjevi bili su drugačiji. Uzmimo primjer Hrvatske koja je skinuta prošle godine. Proces je trajao dvije godine, ali je bila veoma jaka posvećenost političkog vrha, čak se i sam premijer Plenković uključio, naveo je Mahmuzić.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH je za Biznis intervju govorio i o zaduženosti građana kod banaka, uvođenju instant plaćanja i cyber prevarama. Cijeli intervju pogledajte na stranici Oslobođenja.