Građani naručuju, država ne kontroliše: Ko nadzire TEMU pošiljke u BiH?

Milioni pošiljki s platformi poput TEMU-a ulaze u BiH skoro bez bilo kakve sigurnosne kontrole sadržaja, a uzimajući u obzir da se naručuje sve i svašta, pa i proizvodi za djecu, onda je to ozbiljan problem za građane.

Dok pojedini mediji najavljuju da će ovo pitanje u Federaciji BiH biti riješeno zakonom o e-trgovini, mora se znati da pomenuto zakonsko rješenje ni na koji način neće tretirati pitanje naručivanja proizvoda iz Kine i drugih država.

Za početak iz Ministarstva trgovine FBiH su nam kazali da je pomenuti zakon završen, da je dobio potrebna mišljenja, te da se čeka da se nađe na nekoj od narednih sjednica Vlade FBiH na kojoj bi trebao biti usvojen te proslijeđen Parlamentu FBiH na konačno usvajanje.

E-trgovina nije to to

Savjetnik ministra trgovine FBiH Jasmin Kadić za Oslobodjenje.ba kazao je da Bosna i Hercegovina nema propisima regulisanu oblast koja se tiče naručivanja paketa manje vrijednosti iz Kine i drugih država u BiH.  

"Pomenuti zakon o e-trgovini neće regulisati taj dio. Dakle, taj dio se, nažalost, ne tretira ovim zakonom, kao što su te Temu isporuke. To je već tema za državni nivo vlasti i to je inače problem kojim se bavi i EU, ali oni trenutno nemaju neka konačna rješenja. Prema informacijama koje mi imamo, oni ozbiljno rade na tome da uvedu određene mjere, da mijenjaju carinske stope, da uvedu neke dažbine i tako dalje", pojasnio je Kadić.

Dodao je da se zakonom o e-trgovini tretira ono što je elektronska trgovina, odnosno ovo što rade platforme kao što je OLX ili klasična elektronska trgovina preko webshopova.

"To želimo striktno urediti propisom. Mi smo Zakonom o unutrašnjoj trgovini već uveli načela elektronske trgovine i dali smo neke dvije-tri definicije kojima je to na neki način definisano, ali ne precizno i ne detaljno, što ćemo uraditi ovim, da ga tako nazovemo, specijalnim zakonom, gdje će biti jasno propisano ko se time bavi, koje su obaveze trgovaca, kada je u pitanju registracija fizičkih lica koja se isto bave nekom elektronskom trgovinom", pojasnio je Kadić.

Prema njegovim riječima, normalna su očekivanja građana i da neko treba da reguliše pitanja sigurnosti, a kad je riječ o naručivanju proizvoda direktno iz Kine.

"Čim je neko omogućio da građani države ili Federacije BiH to mogu raditi, onda postoji i odgovornost sistema, ali to su, kažem, neka stvarno ozbiljna pitanja sa kojima se suočava i Evropska unija. Evo, govorim o Evropskoj uniji, a znam da je to problem i Amerike i niza drugih država koje nisu iz ovog regiona", naglasio je Kadić.

Nisu na tržištu BiH

Mnogi po ovom pitanju upiru prstom u Agenciju za nadzor nad tržištem BiH.

Međutim kako su za Oslobodjenje.ba kazali, Agencija postupa isključivo u okviru zakonskih nadležnosti i vrši koordinaciju nadzora za proizvode koji su već stavljeni na tržište BiH.

"Drugim riječima, u slučajevima kada se utvrdi da neprehrambeni potrošački proizvod koji je stavljen na tržište BiH predstavlja rizik po zdravlje i sigurnost potrošača, nadležni inspekcijski organi, u saradnji sa Agencijom za nadzor nad tržištem BiH, preduzimaju mjere povlačenja ili zabrane stavljanja takvih proizvoda na tržište BiH, u skladu sa propisanim procedurama. Zakonom o nadzoru nad tržištem definisano je da je 'stavljanje proizvoda na tržište' prva radnja kojom se proizvod stavlja na raspolaganje na tržištu BiH, bilo uz naknadu ili besplatno, sa namjerom distribuisanja ili upotrebe", pojasnili su.

Ako prevoditi ovu izjavu, ona znači da naručivanje proizvoda s TEMU-a ne znači njihovo stavljanje na tržište BiH, stoga Agencija nema apsolutno nikakvu nadležnost da bi kontrolisala proizvode koje vi sebi naručujete s brojnih online platformi.

Iz Agencije dodaju da primarna odgovornost za sigurnost proizvoda leži na proizvođaču, uvozniku ili distributeru koji stavlja proizvod na tržište. 

"Mjere, koje nadležni organi iz sistema nadzora mogu preduzeti u vršenju svojih ovlaštenja, mogu biti usmjerene na proizvođača, na distributera (u granicama njegove djelatnosti) ili bilo koju drugu osobu (pod zakonom predviđenim uslovima). U slučajevima direktne e-kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine", naglasili su.

Koliko je ovo ozbiljan problem pokazuje i podatak Agencije za poštanski saobraćaj BiH, u kojem se navodi da je više od 2,1 milion paketa male vrijednosti do 300 maraka je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine putem online platformi, poput kineske Temu. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su za Oslobodjenje.ba kazali da nisu nadležni za evidentiranje broja pristiglih poštanskih paketa (bilo da su sa Temu platforme ili neke druge) nego je Agencija za poštanski promet BiH, kao i drugi poštanski/kurirske službe.

"Jer UIO BiH samo vrši pregled navedenih paketa u smislu da li se navedeni proizvod može uvesti (treba li dozvola i slično) kao i carinjenje ukoliko podliježe istom", pojasnili su.

Dodali su da u toku 2025. godine vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu, pri Carinskim referatima u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu iznosila je oko 3,8 miliona maraka.

"U pitanju su pošiljke koje podliježu uvoznom carinjenju i to: vrijednost robe preko 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno vrijednost robe preko 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva", naveli su.

Ipak, prema procjenama Eurostata i domaćih statističkih agencija, BiH ima oko 600 hiljada online kupaca, od čega preko 40 posto koristi Temu, prema istraživanju asocijacije online trgovaca u BiH.

Država i entiteti

Dakle, na državnom nivou ne postoji zakon koji direktno reguliše rad online platformi kao TEMU. Primjenjuju se samo opšti propisi, poput Zakona o zaštiti potrošača BiH i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH koji priznaje elektronske ugovore, ali ne reguliše platformsku odgovornost.

U Federaciji BiH online platforme su zakonski prepoznate, ali samo ako imaju registrovano poslovanje u BiH. Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH iz 2024. prepoznaje e‑commerce platforme kao poseban oblik prodaje na daljinu. Međutim, online platforme poput Temu-a, ne podliježu zakonu, jer nemaju registrovano predstavništvo u BiH, zbog čega inspekcije FBiH praktično nemaju nadležnost nad TEMU-om.

U drugom bh. entitetu, primjenjuje se Zakon o elektronskoj trgovini. On reguliše elektronske platforme, odgovornost pružaoca usluga informacionog društva i obavezu informisanja korisnika. I ovaj zakon se primjenjuje na pružaoce usluga koji posluju ili imaju sjedište u RS.

Građani bez stvarne zaštite

Predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija" Dušan Srdić za Oslobodjenje.ba kaže da se građani najviše žale na neispravne ili nekvalitetne proizvode, robu koja ne odgovara opisu, komplikovane procedure povrata, kao i dodatne troškove carine i dostave koje nisu očekivali. 

"Problem je što kupovina djeluje jednostavno i povoljno, ali tek kada dođe do problema, građani shvate koliko je zaštita ograničena. Suštinski je problem što građani u ovakvim slučajevima često ostaju 'između sistema', jer platforme su van BiH, trgovci nisu registrovani u našoj zemlji, a domaći propisi nisu prilagođeni ovakvom vidu online trgovine. Iako postoje opšti propisi o zaštiti potrošača, oni su teško primjenjivi u praksi kada kupujete od subjekata izvan BiH. To znači da građani formalno imaju prava, ali ih je u realnosti veoma teško ostvariti. Ovo je još jedan primjer kako sporost sistema i neusklađenost propisa sa savremenim tržištem direktno idu na štetu građana. Međutim ovo nije samo problem građana u BiH, neki i cijele EU", pojasnio je Srdić.

Dodao je da kad se govori o samoj sigurnosti ona jeste potencijalno ugrožena, posebno kada je riječ o proizvodima za djecu, elektronici ili robi koja mora ispunjavati određene standarde.

"Problem je što veliki broj tih proizvoda ne prolazi adekvatne kontrole kvaliteta i sigurnosti koje su obavezne za robu koja se legalno stavlja na tržište u BiH. Građani praktično preuzimaju rizik na sebe, kupuju proizvode nepoznatog porijekla, bez garancije kvaliteta i bez efikasne zaštite u slučaju štete. Zbog toga je neophodno da nadležne institucije što prije urede ovu oblast, jer trenutno stanje znači da digitalno tržište ide naprijed, a zaštita potrošača ostaje korak iza. Imamo evropski sistem EU RAPEX koji može reagovati promptno i efikasno, ali prije svega kada je riječ o proizvodima koji su legalno stavljeni na tržište i pod određenim nadzorom. Problem nastaje kod online naručivanja sa stranih platformi, gdje veliki dio robe praktično 'zaobilazi' te mehanizme kontrole i tu građani ostaju bez stvarne zaštite", naglasio je Srdić.

Uništeno 9.526 proizvoda

Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH nam je dostavljen podatak da je samo u toku prošle godine, u okviru aktivnosti proaktivnog i reaktivnog nadzora sa tržišta BiH je povučeno ukupno 9.526 komada nesigurnih proizvoda, od čega je 6.358 komada uništeno.

"U okviru proaktivnog nadzora, sa tržišta BiH je povučeno 5.180 komada proizvoda, od čega je 4.108 komada uništeno. U okviru reaktivnog nadzora, sa tržišta BiH je povučeno 4.346 komada nesigurnih proizvoda, od čega je 2.250 komada uništeno", pojasnili su.

Evropa se bori carinama

Za razliku od BiH, EU već uvodi stroge mjere zaštite potrošača i tržišta i to kroz Digital Services Act.

TEMU je 2024. godine stavljena pod pojačan nadzor zbog rizika za potrošače i nejasnog rukovanja ličnim podacima. Istražuju se i načini prikupljanje i obrada ličnih podataka koji su široko definisani u pravima i uslovima korištenja ove platforme. Ovo se u EU dovodi u vezu sa GDPR pravilima kako se lični podaci smiju prikupljati, obrađivati, čuvati i dijeliti. Preliminarna istraživanja pokazuju da platforma vjerovatno krši pravila, a kazna može iznositi do šest odsto globalnog prometa.

Paralelno se pooštravaju carinske kontrole, a od 1. jula 2026. uvodi se namet od tri eura po vrsti proizvoda u malim paketima, s ciljem smanjenja priliva jeftine robe iz Kine preko platformi poput Temu i Sheina.