Evropa raste, BiH stoji: MMF ne vidi značajan napredak do 2030. godine

Projekcije Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju značajan rast BDP-a po glavi stanovnika izraženog u eurima širom Evrope do 2030. godine, ali se rangiranja ne mijenjaju značajno kada je riječ o kupovnoj moći.

Naime, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika jedan je od najčešće korištenih alata za poređenje ekonomija — i u velikom dijelu Evrope trend je uzlazan. Međutim, rast ove brojke ne znači uvijek da neka zemlja sustiže ili prestiže druge. Rangiranja se mijenjaju kako sve ekonomije napreduju zajedno. Pozicija zemlje na tabeli često daje korisniju sliku od same sirove brojke.

Analizirali smo projekcije iz izvještaja MMF-a za 2025. i 2030. godinu, obuhvatajući i nominalni BDP po glavi stanovnika i paritet kupovne moći (PPP), koji koriguje razlike u cijenama među državama.

Zemlje kandidati u EU

Posljednjih devet mjesta uglavnom zauzimaju zemlje kandidati za članstvo u EU, pri čemu Ukrajina, Kosovo i Moldavija drže samo dno liste, a stepenicu iznad je Bosna i Hercegovina.

Naša ekonomija je prema BDP-u 2025. godine bila na 38. mjestu, a prognoze MMF-a pokazuju da ćemo 2030. pasti za jednu poziciju. Kad je riječ o PPP 2025. godine zauzeli smo isto 38. mjesto, a prognoze za 2030. godinu pokazuju da neće biti napretke, te da ćemo zadržati istu poziciju.  

Turska je izuzetak i prema projekcijama bi 2030. godine trebala biti na 29. mjestu — ispred tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.

Petnaest zemalja zadržat će iste pozicije između 2025. i 2030. godine. Grčka bilježi najveći pad, spuštajući se sa 29. na 32. mjesto, dok Kipar ostvaruje najveći skok — sa 16. na 13. poziciju.

Za nijednu drugu zemlju ne očekuje se pomak veći od tri mjesta.

Razlika između nominalnog i PPP rangiranja također govori mnogo. Malta, Rumunija, Poljska i Turska znatno su bolje rangirane prema PPP-u nego prema nominalnim eurima — što sugeriše da je njihova stvarna kupovna moć veća nego što nominalne brojke pokazuju. Suprotno tome, Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Latvija imaju slabiji PPP plasman u odnosu na nominalni.

Ekonomista Željko Rička za Oslobodjenje.ba pojašnjava da podaci koje prikuplja MMF pripremaju relevantne međunarodne institucije, dakle, nema pouzdanijih podataka od ovih.

"Da radi se o procjenama, ali njihove procjene su dobro potkovane prije nego što se daju u javnost. Svjesni su oni da bi nekom svojom pogrešnom procjenom pogrešno usmjeravali odnose među državama, pa čak i političke prilike, odnosno indirektno bi utjecali na to", kazao je Rička. 

Dodao je da očigledno BiH jeste na nivou Moldavije, Ukrajine i Kosova.

"Trideset godina, nakon svega što smo prošli i što je bilo ružno, kada smo dobili i polet i podršku sa svih strana da se izvučemo iz svega toga, nismo daleko odmakli. Vrlo malo koraka smo napravili. A šta je tu trebalo napraviti? Mi smo u svakom slučaju, kao što se sjećate New Deala u Americi ili Marshallovog plana u Evropi nakon završetka Drugog svjetskog rata, trebali imati određene razvojne strategije. Evo, mi danas imamo Plan rasta od Evrope. Dakle, EU nam je pripremila i dala priliku, tražila od nas stavove šta bi to nama bilo najznačajnije da krenemo. To je metod kako se prevazilaze konfliktne situacije. Međunarodna zajednica se organizira i daje priliku da ne bude prevaga ni na jednoj strani. Oni daju ponude – plan koji podrazumijeva financiranje, eventualno konsultantske usluge, pomoć i tako dalje. Mi ni na jednu od te tri stvari nismo reagovali, ni neposredno poslije rata, iako su visoki predstavnik i cijeli kompleks oko njega činili napore da nam pomognu u razvoju. Sada su oni odustali zato što mi očigledno ne možemo da se dogovorimo. Nismo u stanju da prevaziđemo taj osnovni korijen sukoba", smatra Rička.

Prema njegovim riječima, druga stvar je što mi sami ne radimo na nekoj našoj razvojnoj strategiji, a opet zbog političkih prilika.

"Svaka regija, svaka država pojedinačno, svi rade na tome i to je jednostavno mustra kako se strateški razvoj potiče. Pitanje je šta obuhvata strategija razvoja pojedinih segmenata. Jedna od prvih stvari je opredijeliti se u kom pravcu želimo da idemo. Šta mi imamo kao komparativnu prednost na našem području u odnosu na zemlje koje su oko nas i kako bismo se mi najbolje plasirali u tom okruženju. Mi ni to nismo uspjeli da uradimo. Mi nismo čak bili u stanju da obezbijedimo ni prolazak kroz granice bez prepreka, barem za sektor koji je kod nas dosta dobro razvijen, a to je prijevoz. Znači, strateški apsolutno ne razmišljamo", naglašava Rička.

Ističe da prati strategije koje rade naše institucije, naglašava da sve one djeluje početnički, bez nekih osmišljenih ideja i bez ozbiljnih podloga u istraživanjima.

"Svake godine bismo trebali imati neku ocjenu dostignuća iz našeg strateškog plana, pa akcioni plan za narednu godinu. To je metodologija koja je odavno poznata i svuda prisutna. Mi to nešto uradimo, ali vrlo površno. Slobodno pogledajte na bilo kojoj stranici bilo kojeg ministarstva, bilo Federacije BiH ili Republike Srpske, svi smo tu otprilike isti. Znači, nemamo mi uopšte određene ciljeve – šta to možemo da razvijamo i u čemu smo dobri. Ponavljam, sad kada su nam dali u ruke Plan rasta, oni su tome pristupili svojom ekonomskom logikom – evo vam novac, smirite se, radite, bavite se nečim, pa ćete kroz to zaboraviti šta je bilo. Ići ćete u neku novu fazu i gotovo. Mi se i dalje ne volimo, i dalje jedni drugima podmećemo kuku i mislim da je to glavni problem zašto smo mi tu gdje jesmo i ostat ćemo tu dokle god to ne promijenimo", kategoričan je profesor Rička.

Irska preuzima prvo mjesto od Luksemburga

Među 41 evropskom državom — uključujući članice EU, zemlje kandidate, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo — očekuje se da će Irska do 2030. godine biti prva na listi BDP-a po glavi stanovnika prema PPP-u, potiskujući Luksemburg, koji vodi 2025. godine. Ova brojka ipak dolazi uz važnu napomenu. Irski BDP je poznat po tome što je znatno iskrivljen velikim prisustvom multinacionalnih kompanija.

Očekuje se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, pri čemu njihove pozicije ostaju stabilne između 2025. i 2030. godine. Među pet najvećih evropskih ekonomija, Njemačka je najbolje plasirana na 12. mjestu, zatim slijede Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija je na 18. mjestu, dok je Španija najniže rangirana među njima, na 22. poziciji.

Ogromne razlike na vrhu

Na vrhu tabele razlike su izrazite. Irska i Luksemburg daleko odskaču, sa projektovanim BDP-om po glavi stanovnika od 182.000 dolara (oko 304.000 KM) i 167.000 dolara (oko 279.000 KM). Norveška i Švicarska slijede, a obje bi do 2030. godine trebale premašiti 115.000 dolara (oko 192.000 KM).

Ako se izuzmu Irska i Luksemburg, razlike unutar EU i dalje ostaju velike. Danska predvodi preostalu grupu sa 100.000 dolara (oko 167.000 KM), što je gotovo dvostruko više od Grčke sa 54.000 dolara (oko 90.000 KM) — najnižeg iznosa među članicama EU.

Među velikim ekonomijama, Njemačka ima najveću kupovnu moć sa 86.000 dolara (oko 143.000 KM), dok je Španija najslabija sa 66.000 dolara (oko 110.000 KM) — razlika od približno 31 posto.

Izvan EU slika je još oštrija. Gotovo sve zemlje kandidati trebale bi ostati ispod 50.000 dolara (oko 83.000 KM), a nekoliko njih znatno ispod toga, sa iznosima manjim od 30.000 dolara (oko 50.000 KM) — otprilike polovinom grčkog nivoa.