Brža elektrifikacija uštedila bi uvoznicima energije milijarde dolara godišnje

Ubrzanje globalne elektrifikacije na 35% konačne potrošnje energije do 2035. godine moglo bi zemljama uvoznicama energije uštedjeti više od 500 milijardi dolara godišnje, uz značajno smanjenje potražnje za naftom, navodi u svom izvještaju Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Izvještaj o elektrifikaciji, pripremljen u partnerstvu s Predsjedništvom COP31, procjenjuje prilike i izazove povezane s bržom elektrifikacijom dok zemlje razmatraju globalni cilj povećanja udjela električne energije u konačnoj potrošnji energije na 35 posto do 2035. godine.

Električna energija trenutno čini oko 23 posto globalne konačne potrošnje energije.

 Na osnovu troškova tehnologije, cijena energije i uslova finansiranja iz 2025. godine, IEA procjenjuje da bi već dostupne tehnologije mogle isplativo povećati taj udio na oko 33 posto, čime bi cilj od 35% postao dostižan.

Najveći potencijal leži u transportu, što je podržano padom cijena litijum-jonskih baterija za približno 90 posto od 2010. godine.

Oko polovine potražnje u cestovnom transportu zasnovanom na nafti već bi se moglo elektrificirati na konkurentnoj osnovi, saopćila je IEA.

Izvještaj također procjenjuje da bi se oko polovine globalne potražnje za grijanjem prostora i oko 40 posto potrošnje energije u industrijskim primjenama s niskim i srednjim temperaturama moglo isplativo elektrificirati.

Električni automobili, motocikli, kamioni i autobusi trenutno istiskuju oko 2,3 miliona barela nafte dnevno (bpd) na globalnom nivou.

U Scenariju visoke elektrifikacije IEA-e, električna vozila bi do 2035. godine mogla istisnuti oko 18 miliona barela nafte dnevno, pri čemu bi se četiri petine tog smanjenja dogodilo u regijama koje uvoze gorivo.

Potrebno brže širenje mreže

Dostizanje stope elektrifikacije od 35 posto poguralo bi godišnji rast globalne potražnje za električnom energijom na oko 1.400 teravat-sati do 2035. godine, što je skoro dvostruko brže od tempa u protekloj deceniji, saopćila je IEA.

Kao rezultat toga, proizvodnja električne energije, mreže, skladištenje i drugi resursi fleksibilnosti morali bi se razvijati zajedno kako bi se osiguralo da se rastuća potražnja može zadovoljiti na siguran i pristupačan način.

U Scenariju visoke elektrifikacije, električne mreže bi do 2035. godine morale rasti i modernizovati se 40 posto brže nego u prethodnoj deceniji.

Globalna ulaganja u elektrifikaciju krajnje potrošnje mogla bi se također skoro utrostručiti na oko 1 bilion dolara do 2035. godine.

Uporedo s rastom elektrifikacije, veća efikasnost električnih tehnologija mogla bi smanjiti prosječne račune za energiju u domaćinstvima za oko 15 posto u odnosu na trenutne nivoe.

Prema trenutnim postavkama politika, projektovano je da će globalna stopa elektrifikacije dostići oko 30 posto do 2035. godine, zbog čega su potrebna dodatna ulaganja u proizvodnju, mreže i fleksibilne energetske sisteme, kao i snažnije podsticajne politike i pristup finansiranju, kako bi se premostio jaz do cilja od 35 posto, podvukla je IEA.