Američke naftne kompanije zarađuju milijarde dolara od rata s Iranom

ExxonMobil i Chevron, najveće američke naftne kompanije, u petak su prijavile porast profita sa gotovo 10 milijardi dolara na više od 15 milijardi dolara 
Američke naftne kompanije su ostvarile profit od preko 130 milijardi dolara tokom rata protiv Irana, čak i dok potrošači plaćaju mnogo više cijene za ključne robe, usred strahova da bi američki predsjednik Donald Trump mogao obnoviti sukobe nakon međuizbora .

Procjena, koju je objavio The New York Times, predstavlja konzervativnu procjenu zasnovanu na učinku 51 velike američke naftne i plinske kompanije u šest mjeseci, od aprila do septembra. Nasuprot tome, u istom periodu 2025. godine – kada su cijene nafte bile niže prije početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana – one su zajedno zaradile manje od 47 milijardi dolara.

nastavak agresivne politikeTrump poručio da su sinoćnji američki napadi na Iran bili "manji, nije bio rat"

Ali dobici dolaze u trenutku kada rastući troškovi života uništavaju potrošače. Amerikanci su potrošili dodatnih 150 milijardi dolara na benzin i dizel od početka rata protiv Irana 28. februara, prema analizi Laboratorija za klimatska rješenja Univerziteta Brown , što iznosi više od 1.150 dolara po domaćinstvu.

Nejednakost je podstakla političku debatu o tome ko dobija, a ko plaća cijenu rata. Odgovarajući Trumpu, demokratski predstavnik Jim McGovern je na X napisao: „Mi ne zarađujemo 'prokleto bogatstvo', mi plaćamo 'prokleto bogatstvo'.“

Američke naftne kompanije u poziciji da profitiraju tamo gdje drugi gube

Naser al-Tamimi, saradnik Instituta za međunarodne političke studije (ISPI) u Milanu, Italija, rekao je da su američke energetske kompanije profitirale od rata na različite načine. „Proizvođači sirove nafte profitiraju od viših cijena nafte, dok rafinerije ostvaruju izuzetne marže jer se zalihe dizela i drugih goriva smanjuju“, rekao je.

Osim toga, „šteta na bliskoistočnim i ruskim rafinerijama, poremećene isporuke kroz Hormuški moreuz i trgovinske trenja povezana sa sankcijama pojačali su nestašice“, dok „relativno sigurna američka postrojenja i pristup sirovoj nafti po sniženim cijenama jačaju ove dobitke“.

ExxonMobil i Chevron, najveće američke naftne kompanije, u petak su prijavile profit između 10 i 15 milijardi dolara. Iako su dobici značajni, The New York Times je otkrio da su uglavnom ostali ispod nivoa iz 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala porast cijena nafte na otprilike 100 dolara po barelu i povećala cijene prirodnog gasa, u poređenju sa trenutnim prosjekom od 90 dolara od aprila do septembra.

Američke rafinerijske kompanije također su ostvarile veći profit jer su se globalne zalihe goriva smanjile, a zalihe smanjile zbog velike štete na infrastrukturi na Bliskom istoku i u Rusiji. Profit kompanije Valero Energy u trećem kvartalu porastao je više od šest puta, dostigavši ​​6,83 milijarde dolara. Phillips 66 je objavio svoj najveći kvartalni profit u historiji, s neto prihodom koji je skočio na 5,62 milijarde dolara sa 133 miliona dolara godinu ranije.

Geoffrey Miller, geopolitički analitičar i urednik biltena Gulf States Insights, rekao je da je rat SAD-a i Izraela s Iranom "stvorio najveći šok na strani ponude na globalnim tržištima nafte i rafiniranih proizvoda u posljednjih nekoliko godina".

Miller je dodao da je rat „stvorio premiju rizika koju operateri sa sjedištem u SAD-u strukturno mogu dobro monetizirati“. Nasuprot tome, proizvođači iz Perzijskog zaljeva su „teško pogođeni i višim troškovima i rizicima, zajedno s fizičkom štetom, što im znatno otežava korištenje viših cijena“.

Kontinuirani pritisak zbog troškova života

Analitičari su upozorili na nastavak nestabilnosti dok se ne postigne trajno političko rješenje između SAD-a i Irana. Cijene nafte su nakratko pale tokom ljeta nakon što je u junu potpisan memorandum o razumijevanju, ali su brzo ponovo porasle kada su pregovori propali.

Nedavna eskalacija sukoba između Saudijske Arabije i Huta dodatno je pogoršala krizu: moreuz Bab al-Mandeb koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom, koji Saudijska Arabija koristi za izvoz nafte, sada je također poprište ratnih djelovanja.

„Kratkoročno gledano, neočekivani profiti će samo ojačati bilanse stanja naftnih kompanija i prinose za dioničare“, rekao je Miller. „Međutim, veliki profiti dolaze s velikom upozorenjem. To je zato što dugoročno gledano, visoke cijene nafte riskiraju da naštete izgledima za ekonomski rast i mogle bi čak doprinijeti izbijanju recesije, što bi zauzvrat vjerovatno dovelo do smanjene potražnje za naftom“ i ubrzalo prelazak na obnovljive izvore energije.

Florence Schmit, viša strategkinja za energetiku u Rabobankovom timu za globalnu ekonomiju i tržišta u Londonu, izjavila je da je vjerovatno da će cijene ključnih energetskih proizvoda ostati visoke s obzirom na neizvjesnost oko trajanja rata u Iranu.

„Cijene na svim tržištima koja su izložena ovom globalnom šoku ponude – uključujući i SAD – suočit će se s visokim cijenama i sljedeće godine, a potrošači će nastaviti osjećati ovaj pritisak na cijene osim ako vlade ne interveniraju“, rekao je Schmit za Al Jazeeru.

Rat protiv Irana koji predvode SAD povećao je cijene nafte, goriva za transport, plina, električne energije i hrane. Prema najnovijem Pregledu tržišta roba Svjetske banke, cijene roba će ove godine porasti za 23 posto, jer poremećene isporuke žitarica i vremenski fenomen El Niño također ugrožavaju žetvu i pristupačnost hrane.

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je 2. oktobra da su svjetske cijene prehrambenih roba porasle za dodatnih 1,5 posto u septembru, nakon što su u augustu dostigle najviši nivo od kraja 2022. godine, usred nepovoljnih vremenskih uslova i poremećaja u trgovini u Crnom moru i Hormuškom moreuzu.

Trump je pokušao okriviti Ukrajinu za visoke globalne cijene goriva i vršio je pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da zaustavi napade na ruske rafinerije, čak i dok je Moskva nastavila s napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Američki predsjednik tvrdio je da bi sporazum s Rusijom kojim bi se poništile dugogodišnje sankcije pomogao u snižavanju cijena dizela.

U Zaljevu, analitičari su rekli da će više cijene nafte koristiti izvoznicima koji mogu održati isporuke, ali da će dugotrajna nesigurnost i dalje ugrožavati pouzdanost snabdijevanja i investicije.

„Proizvođači iz Perzijskog zaljeva suočavaju se s godinama obnove i pritiska da diverzificiraju izvozne rute“, rekao je al-Tamimi iz ISPI-ja. „Diplomatsko rješenje moglo bi sniziti cijene, dok obnovljeni američko-izraelski napadi na Iran riskiraju pokretanje novog regionalnog rata, daljnjeg poremećaja u Hormuzu i produženja nestašica.“