Bosna i Hercegovina se treba vratiti na put reformi i fokusirati na svoj prosperitet

Bosna i Hercegovina jedina je u regionu koja nije povukla sredstva iz Plana rasta, niti kada su u pitanju grantovi ili kreditna sredstva, saopšteno je danas tokom prezentiranja redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Zapadni Balkan. Izvještaj su predstavili šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Crhistopher Sheldon i viša ekonomistica Sandra Hlivnjak. 

"Svi argumenti su na strani toga da bi u budućnosti možda mogli opet revidirati rast na dole", kazala je Hlivnjak. U svemu je, dodaje, otežavajući faktor i taksa na karbon, odnosno CBAM čija je primjena stupila na snagu 1. januara.  

Prema njenim riječima, za CBAM je dobro što se radi o faznom pristupu, ali problematično je što se taj pristup ne odnosi i na struju. To svakako, navodi, može imati uticaja na prihode koje smo inače imali od izvoza električne energije. 
Poruka Svjetske banke jeste da se Bosna i Hercegovina vrati na put reformi i da se radi na tome da se fokusiramo na svoj prosperitet. 
"Bosni i Hercegovini je potreban rast od barem šest posto da bi imali bržu realnu konvergenciju ka standardu Evropske unije", istakla je Hlivnjak.

Sheldon se osvrnuo općenito na ekonomiju zapadnog Balkana tvrdeći da je znatno usporile zbog geopolitičkih šokova, te da su privatne investicije i neto izvoz slabiji. Prema njegovim riječima, inflacija se javlja kao posljedica dešavanja na Bliskom istoku, cijene hrane rastu, a poljoprivreda i industrija imaju slabiji učinak.

Ukazao je i na to da se suočavamo sa sve većim vanjskim osjetljivostima i povećanjem fiskalnog deficita u regiji.

"U narednom periodu očekujemo neki umjeren oporavak, dok rizici i dalje ostaju prisutni s obzirom na političku neizvjesnost, odgađanje reformi, nedostatak radne snage i sve strožije uslove finansiranja", kazao je.

Hlivnjak se osvrnula na inflaciju u Bosni i Hercegovini, navodeći da se u odnosu na 2024. godinu uduplala i u prvom kvartalu 2026. iznosi četiri posto, kao i u 2025. Posebno je upozorila na baznu inflaciju.

"Baznu inflaciju imamo kada iz ukupne inflacije isključimo volatilne komponente kao što su hrana i energija. Ovo znači da ako se povećava i bazna inflacija onda dolazi do prelivanja na druge robe koje imamo u indeksu potrošačkih cijena", pojasnila je Hlivnjak, te dodala da iz tog razloga ne rastu samo energija i hrana, već i druge grupe proizvoda.

Stopa nezaposlenosti u BiH je u poređenju sa ostalim zemljama zapadnog Balkana među najvišim.