AI prodire na tržište rada i u BiH, evo kako je koristiti da biste ostali u igri

Koliko je ozbiljno umjetna inteligencija zagazila na tržište rada pokazuje podatak da polovina stanovnika SAD-a strahuje od toga da bi AI mogao ostaviti bez posla nekoga iz njihovog domaćinstva, prema anketi Reutersa i Ipsosa. 

Istraživanje je uslijedilo nakon vala otkaza velikih kompanija poput softverske kompanije Intuit, koja je otpustila 17 posto radnika na mjestima koja je zamijenio AI. Prema rezultatima, 50 % fakultetski obrazovanih osoba svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju.

U Bosni i Hercegovini 69 % pripadnika generacije Z također svakodnevno koristi AI alate, a najčešće popularni ChatGPT, istražile su agencije McCann i UM.
 

Radna snaga u BiHDonosi li Gen Z u Bosni i Hercegovini nova pravila na tržište rada?

Ugroženost specijaliziranih početničkih radnih mjesta više nije „tuđa“ realnost, već dinamika koja se uveliko odvija na tržištu rada i u Bosni i Hercegovini, kaže AI stručnjak, konsultant, komunikolog i nastavnik na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci Borislav Vukojević. 

Vukojević je kreator stranice BoroGPT, posvećene temama iz oblasti AI-a, stručnjak koji prati najnovije AI trendove i nastoji uključiti akademsku zajednicu u rasprave o aktuelnim temama iz oblasti umjetne inteligencije.

Razgovarali smo s Vukojevićem o tome koliko je zamjena radnika u BiH umjetnom inteligencijom stvarnost i koji su AI alati kojima svaka osoba treba ovladati kako bi bila aktuelna i tražena na tržištu rada.

Koliko je umjetna inteligencija u BiH već počela mijenjati ljude?

-U radu s klijentima s domaćeg ili regionalnog tržišta već vidim promjene. Kada govorimo o utjecaju AI-a na radna mjesta, to nije nešto što je u potencijalu i što nas čeka. Ja svakodnevno u radu s kompanijama vidim da se dešavaju dva procesa. Jedan je neminovnost transformacije radnih aktivnosti. Drugo, za one koji nisu spremni ili ne mogu to da urade, dolazi do otkaza. Moramo shvatiti da ovo nije nešto što se dešava tamo negdje na Zapadu, a kod nas će doći za 10 godina. To nije tako. Bez obzira na to šta mi mislili, AI mijenja način na koji se obavljaju poslovi.

Najčešće se, kaže Vukojević, mijenjaju visokointelektualne pozicije u smislu interakcije s računarom, npr. istraživanje, pretraživanje, generisanje i obrada podataka. Radnici koji na vrijeme shvate utjecaj i počnu inkorporirati AI oplemenit će svoj rad i zadržati radna mjesta. Radna mjesta izgubit će tvrdoglavi, koji kažu da su nešto radili 20 godina na određeni način i to ne žele mijenjati, kaže naš sagovornik.

Sve češće centri za edukaciju nude kurseve iz oblasti AI-a, što stvara određeni pritisak da se mora ostati u trendu ako želimo zadržati radno mjesto. Je li baš u svakoj sferi potrebno educirati se iz oblasti AI-a i u kom smislu?

-Za sada su sigurne aktivnosti koje se tiču manualnog rada, ali to neće uvijek ostati tako. Ono što je prilično izazovno jeste to što prvi put u historiji imamo obrnutu situaciju s uvođenjem novih tehnologija. Zbog prirode promjena koje AI donosi, iskusni ljudi na tržištu rada imaju prednost zbog ekspertize i iskustva, a novi ljudi su u mnogo težem položaju zato što većina poslova za koje se mi spremamo kao društvo sutra neće postojati. U IT sektoru ulazite kao junior, ali sada juniori više nisu potrebni, jer dobar senior upravlja agentima i uradi mnogo više posla s manje troška.

Istraživanja ukazuju na to da većina mladih u BiH najviše koristi ChatGPT, ali svi znamo da je to nekakav basic. Možete li nas upoznati s najrelevantnijim i najkorisnijim AI alatima za posao i svakodnevnicu?

-Većina mladih u AI-u vidi prečicu i mogućnost lakšeg izvršavanja obaveza. Na njihovu kratkoročnu sreću, a dugoročnu žalost, čak i besplatni alati postaju sve relevantniji i sve bolji zbog konkurentnosti na tržištu. To je samo kratkoročna dobit, privid, jer završimo ranije obaveze, zadaće i eseje. Dugoročno je veliki gubitak. Ako ta tehnologija u besplatnom smislu može da mi omogući lakše savladavanje škole i studija, sutra će da bude na mom radnom mjestu umjesto mene. To je sklapanje pakta s đavolom. Danas postoje dvije vrste alata. I dalje je većina zaglibila u prvoj paradigmi takozvanih velikih jezičkih modela, odnosno chatbotova. Procenat od 0,1 % onih koji vide gdje napredak vodi su korisnici tzv. AI agenata. To nisu chatbotovi, već zaposleni koji imaju svoje zadatke, prijavljuju vam rezultate itd. To su napredni alati koji se ne mogu koristiti besplatno, poput Claude Codea, Claude AI-a, Hermes Agenta, OpenClaudea, Composer AI-a itd.
 

Da li su ti alati nešto poput lične sekretarice?

-U prvoj fazi da, ali u drugim fazama, pogotovo zbog naglog razvoja novih modela, mi dobijamo na raspolaganje timove eksperata, a ne asistente. Sposobnosti savremenih modela idu do te mjere da sada imamo ne jednog, već lepezu stručnjaka koji mogu obavljati posao ne kao mi, nego bolje od nas. Prošlo je vrijeme našeg dičenja da su to ograničeni chatbotovi koji izmišljaju i lupaju. Ovo su ozbiljne stvari. Prema posljednjim statistikama, čovjek ima 14 % šanse da uradi posao bolje nego AI. Mi govorimo o novoj klasi AI alata, a to su eksperti, a ne asistenti. To je opasnost za mlade, tj. entry-level pozicije, jer će prilika biti sve manje i manje. Trebaju nam ljudi s ekspertizom, a mladi nemaju vremena da to izgrade. Zato sada imamo situaciju da su ljudi s kontekstom i ekspertizom u povlaštenom položaju. Mogu dobiti više od AI agenata, jer imaju čime da ih nahrane, ali čime da ih nahrani neko ko je na početničkoj poziciji?

U koje je onda AI alate najbolje ulagati i koliko sve to danas košta? Ako hoćete imati više tih alata, možete potrošiti nekoliko stotina dolara ili maraka...

-Kada je u pitanju lična upotreba, potrebno je između 20 i 100 dolara mjesečno da bismo imali tri-četiri alata koje možemo kombinovati, da imamo i agente i neke savremenije alate kao što su Higgsfield za multimediju, kako bismo imali dovoljno za lični razvoj. Na primjer, 20 dolara za Pro nalog Google Geminija, 25 dolara za ChatGPT, koji ima agente unutar chata, i nešto poput Higgsfielda, Magnifica ili Freepika za multimediju za 30–40 dolara. Taj paket, ako ga ispravno koristimo, može nam skalirati produktivnost između 20 i 100 puta.
U poslovnom svijetu ne gleda se cijena, već ROI, odnosno return on investment. Ako kompanija ulaganjem 30.000 dolara u tokene, tj. gorivo kojim se napaja kompjutacija, odnosno potrošnja kod agenata, može da uradi posao koji će donijeti 100–200 hiljada dolara zarade, onda to nije problem plaćati.

Kad mi svi potrošimo između 20 i 100 dolara na te alate, šta će raditi dizajneri, montažeri i drugi kreativni radnici?

-Prvo, da se našalim, ne bih im bio u koži. Ako imate freelance montažera, danas ne možete biti samo to. Morate imati full paket. Morate se skalirati i vertikalno i horizontalno. Zbog povećanja produktivnosti pod utjecajem AI-a, ja moram u jednom paketu da budem copywriter, video editor, community manager, strateg i digitalni marketar. Prošlo je vrijeme specijalizacije. Suludo se specijalizovati za oblast operativnog tipa, jer operativne stvari AI jede za doručak. Nameće se obaveza horizontalnog širenja portfolija. Uloga čovjeka u horizontalnoj ravni je da bude orkestrator različitih agenata koji su nahranjeni našim znanjem. Mi postajemo orkestratori agenata koji rade pod našom kontrolom. Data analyst, data entry specialist ili, na primjer, thumbnail dizajneri koji prave thumbnailove za YouTube, postaju passe zanimanja. Uspijevaju ljudi koji šire pipke na srodne oblasti i klijentima mogu da ponude kompletan paket.

Rješenje nije u tome da, zaključuje naš sagovornik, radimo više posla. Ključ je koristiti AI tako da nam ostane više vremena za bitne stvari, kao što su čitanje i druge aktivnosti koje su važne za ljudski razvoj.