Zlatni ljiljani, od srednjeg vijeka do Svjetskog prvenstva u fudbalu

- Ljiljani, ljiljani, ljiljani, autoritativno je naređivao Sead Kolašinac devet godina mlađem Amaru Dediću, koji je puštao muziku u autobusu Zmajeva one čarobne noći kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala na Svjetsko prvenstvo.

Mislio je Kolašinac na pjesmu Halida Bešlića “Ljiljani”, koja je posljednjih mjeseci postala nezvanična himna Zmajeva. Bešlić je u ovoj numeri pjevao o mirisu ljiljana koji ga podsjeća na njegovu dragu, no simbolika je, jasno, u kontekstu bh. reprezentacije mnogo šira.

Šta je fudbal bez simbolike?Heraldika i fudbal – kakvu simboliku nose protivnici Zmajeva na Svjetskom prvenstvu?

Ljiljana je među navijačima Bosne i Hercegovine očigledno značajno više nego ranije. Da li je uzrok toga u zaoštravanju međunacionalnih odnosa u državi (ako se zaoštravanje uopšte dogodilo?), špekulacijama iz 2023. godine o zabrani unošenja ovih zastava na utakmice fudbalske reprezentacije, subjektivnom bošnjačkom osjećaju marginalizacije u vlastitoj državi ili u nečem četvrtom, teško je odgovoriti. Nije nam to ni cilj, ali jeste vratiti se u prošlost i definitivno razjasniti pojedina pitanja.

Dolazak ljiljana u Bosnu

O grbovlju kao o fenomenu srednjovjekovnog porijekla već smo pisali. Plemići su ih koristili kao dokaz svog statusa i porijekla, a heraldički oblici na njihovim grbovima govorili su vjerovatno mnogo više od onoga što mi danas možemo razaznati. Nije ovo tekst što nudi prostor za analizu historijata bosanske srednjovjekovne heraldike, ali valja spomenuti da je Tvrtko I Kotromanić - koji se osjetio dovoljno snažnim da se kruniše za prvog kralja Bosne – imao potrebu da sebi priskrbi, pored nove vladarske titule, i svježe znakovlje. Tako je, u doba ovog najsnažnijeg bosanskog vladara, simbol ljiljana i stigao u Bosnu kao novo obilježje dinastije Kotromanića.

Dobro, historičari baš i ne znaju precizno objasniti put ljiljana ka našoj zemlji. Sve što vam tu mogu ponuditi jesu naučne teorije, barem one najvažnije. Primjerice, profesor Dubravko Lovrenović iznio je dvije mogućnosti za način dolaska ljiljana u Bosnu; prema prvoj opciji, Tvrtko je ljiljane preuzeo sporazumno od dinastije Anžuvinaca, dok druga mogućnost govori da su ljiljani bili simbol pretenzija bosanskog kralja na ugarske teritorije. Istraživač srednjovjekovne bosanske prošlosti Pavao Anđelić porijeklo ljiljana na Tvrtkovom grbu tražio je u Srbiji, upozoravajući da se kruna s ljiljanima pojavljivala na novcima posljednjih članova dinastije Nemanjića i ukazujući na nemanjićku upotrebu ljiljana kao simbola. Teorija je bilo još, a najljepše zvuči ona da su ustvari zapadnjaci bili ti koji su ljiljane preuzimali iz bosanske heraldike. Prema tezi, porijeklo ljiljana trebalo bi tražiti na bosanskoj podvrsti ljiljana (Lilium Bosniacum Beck). Ipak, profesor srednjovjekovne historije Emir Filipović objasnio je u jednom svom radu da takva ideja ne može izdržati naučnu kritiku jer heraldički ljiljan ne korespondira sa pravim cvijetom ljiljana kao biljke, pa je najrealnije ocijeniti kako ljiljani u bosanskoj heraldici imaju anžuvinsko porijeklo.

Simbolika

Historijska simbolika heraldičkog ljiljana iznenadit će vas ako je posmatrate isključivo kroz današnju prizmu prihvatanja i odbijanja u bh. društvu. Njegovo značenje na grbu Kotromanića nosilo je snažnu kršćansku notu. Po tri ljiljanova cvijeta s obje strane pruge simbolizovala su Sveto Trojstvo. Boje grba, odnosno plava podloga štita i zlatni ljiljani, potvrđuju cijelu simboliku. Plava boja je, naime, označavala vedro nebo, obilježavajući tako pobožnost i iskrenost, dok je zlatna boja simbolizovala sunčevu svjetlost. U srednjovjekovnoj Evropi postojala je i legenda koja može dobro poslužiti za razumijevanje ondašnjeg shvatanja ljiljana kao motiva. Priča kaže da je Djevica Marija s neba poslala ljiljan kao svoj znak franačkom kralju Klodoviku sa značenjem božanske milosti. Jedna druga verzija legende sadrži priču da je ljiljan Klodoviku poslao sam Bog, a slika prikazuje upravo plavu zastavu s tri ljiljana.

Naravno, kada se večeras u Los Angelesu zavijori na hiljade zastava sa ljiljanima, simboličko značenje bit će drugačije u odnosu na srednjovjekovna poimanja. Tu se moramo vratiti na 1991. godinu i put Bosne i Hercegovine ka nezavisnosti, tokom kojeg je oformljena radna grupa za izradu državnih obilježja. Članovi komisije predložili su da se u centru zastave nađe upravo grb Kotromanića, identifikovan na plaštu kralja Tvrtka I prilikom iskopavanja crkve u Milima kod Visokog. Baš zbog toga što nije predstavljao nijednu zasebnu etničku grupu u BiH, ljiljan je predložen za državni simbol. Krenuo je rat, Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili su rad na obilježjima i završili ga početkom maja 1992, kada je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i definitivno usvojilo zastavu i grb sa ljiljanima kao državna obilježja. Dvije sedmice kasnije, šest ljiljana vezenih u zlatu lebdjelo je ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Ljiljani kao zvanično obilježje reprezentacije BiH

Ljiljani na dresovima reprezentacije BiH danas su tek snovi većine njenih navijača, ali nekada su bili realnost. Nogometni savez Bosne i Hercegovine osnovan je 1992. godine i godinama je na svom grbu sadržavao upravo 11 ljiljana na slijepoj karti naše zemlje. “Zlatni ljiljani u FIFA”, glasio je naslov Oslobođenja u junu 1995. povodom primanja naše zemlje u privremeno članstvo FIFA-e. Nije taj stari grb saveza previše drugačiji od današnjeg; u centru heraldičkog kruga i tada je bio oblik naše zemlje obojen u plavo, u pozadini motiv žute fudbalske lopte, a krug je zatvaran natpisom "Bosnia and Herzegovina Football Federation". Naša domovina novu i aktuelnu zastavu dobila je 1998. godine, pa su uslijedile i promjene na grbu saveza - uglavnom kozmetičke, najvažnija bila je uklanjanje ljiljana sa grba.

Krovna kuća bh. fudbala današnji oblik grba usvojila je 2013. godine. Dogodilo se to na prijedlog UEFA-e, logo je modernizovan, zadržao je iste motive (silueta izgleda države na karti, lopta, oblik kruga), ali natpis više nije bio na engleskom jeziku, već na zvaničnim jezicima naše zemlje.

Ljiljana je itekako bilo i na dresovima naše selekcije, za šta bogatu arhivu nudi Instagram stranica "bosnia.matchworn.jersey". Najpoznatiji i najomiljeniji je Patrickov model dresova iz 1996. godine, koji je sadržavao spomenuti motiv kako na grbu, tako i na plavoj kragni. 

U jednogodišnjem periodu (1998.) između Patricka i saradnje sa italijanskim brendom Reuschom, bh. fudbaleri nosili su Adidas dresove – i oni su, također, sadržavali ljiljane na grbu saveza. Reusch je prve dresove za naš tim napravio 1999. godine, a ljiljani su još uvijek bili dio grba. No, sa dresovima iz 2001, na srce je stigao novi grb saveza, bez toliko voljenog biljnog motiva.

Besmislene narative o tobožnjoj ratnoj zastavi, nakon svega iznesenog i to u ovom danu, valjda nema potrebe iznositi i razlagati.

Sretno, domovino!

Upute na tekstove:

• Emir O. FIlipović, “Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću”, Bosna Franciscana, 28.
• Dubravko Lovrenović, “Na klizištu povijesti”, Zagreb – Sarajevo, 2006.
• Instagram stranica: @bosnia.matchworn.jersey